Претрага
91 items
-
Metalogenetske karkteristike uranskog rudišta Žirovski vrh
Veljko Omaljev (1979)Veljko Omaljev. Metalogenetske karkteristike uranskog rudišta Žirovski vrh, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1979
-
Petrološke karakteristike kambrijumskih kvarcita zapadnih padina Jagodinskog Crnog vrha i Vidojevice
Božidar Đokić (2006)Božidar Đokić. Petrološke karakteristike kambrijumskih kvarcita zapadnih padina Jagodinskog Crnog vrha i Vidojevice, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2006
-
Genetske karakteristike minerala iz mikašišta Crnog vrha i Resavskih humova
Suzana P. Erić (2005)Suzana P. Erić. Genetske karakteristike minerala iz mikašišta Crnog vrha i Resavskih humova, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2005
-
Mogućnost primene Ti-muskovitskog geotermometra na primeru mikašista Crnog vrha i Resavskih humova
Erić Suzana, Matović Vesna, Šarić Kristina, Srećković-Batoćanin Danica, Kostić Bojan. "Mogućnost primene Ti-muskovitskog geotermometra na primeru mikašista Crnog vrha i Resavskih humova" in Zbornik radova-knjiga sažetaka/I Kongres geologa Bosne i Hercegovine, Tuzla, 21 – 23 oktobra 2015. godine (2015): 94-96
-
Могућност примене Ti-мусковитског геотермометра на примеру микашиста Црног врха и Ресавских Хумова
Erić Suzana, Matović Vesna, Šarić Kristina, Srećković-Batoćanin Danica, Kostić Bojan. "Могућност примене Ti-мусковитског геотермометра на примеру микашиста Црног врха и Ресавских Хумова" in Зборник радова - Књига сажетака; 1. Конгрес геолога у Босни и Херцеговини са међународним учешћем, 21.– 23.10.2015. године, Тузла, :Удружење/удруга геолога у Босни и Херцеговини (2015): 94-95
-
Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković (2017)The Visočica River rises in Bulgaria, on the Berovo Mountain. Its course in Bulgaria is 16.7 km long. It enters Serbia near the village of Donji Krivodol. Up to the village of Pakleštica, or the beginning of Lake Zavoj, its right-bank tributaries are the Krivodolštica, the Vodenička, the Rosomačka and the Dojkinačka. There are no left-bank tributaries. Among the tributaries, water levels and discharges are gauged only on the Dojkinačka River. The Vodenička had also been gauged but only ...... н. в.), затим преко врхова са котама 1622 м н. в., 1613 м н. в., 1609 м н. в., 1423 м н. в., до врха са котом 1368 м н. в. код Равништа, где напушта државну границу. Након напуштања државне границе иде врхом Момцелија (1352 м н. в.), Раскршћа (1278 м н. в.), Бољевских врхова (1236, 1223 и 1234 м ...
... југа ка северу иде преко следећих врхова: Радуловог гувна (955 м н. в.), Росомачког врха (1236 м н. в.), Игиног вртопа (1276 м н. в.), Чуке (1310 м н. в.), Тупанца (1602 м н. в.), а затим преко Штављака излази на државну границу између Србије и Бугарске код врха Добро јутро. Вододелница даље прати ...
... Bara at 1293 m.a.s.l. The right constituent stream, the Crnovrška Bara, rises west of Crni Vrh and its length to the union with the Srebrnska Bara is 2.15 km. The left constituent stream rises east of Crni Vrh and its length is slightly less than 4 km. The length of the Gradeščica, from origin to ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković. "Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers" in Pirotski zbornik, Pirot : Narodna biblioteka Pirot (2017). https://doi.org/10.5937/pirotzbor1742001R
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... postepeno se sužava pri vrhu, dajući ljušturi trouglast oblik. Širina može biti malo veća od dužine. Vrh mali i nalazi na sredini, blizu dorzalne ivice, brava nejasna. Levi kapak је manji, tanji i manje ispupčen od desnog koji ima duboko ulegnuće za bisus, u blizini vrha. Kod mlađih primeraka ljuštura ...
... zaobljeno-trouglastog oblika, vrh izdignut iznad dorzalne ivice i jako povijen unapred. Lunula dosta mala, nejasna. Od vrha ka donjem kraju se pruža duboka brazda koja odvaja zadnji manji kraj od većeg prednjeg kraja ljušture. Slična brazda, samo mnogo manja, se pruža od vrha ka sredini prednjeg kraja ...
... zadnjem delu. Vrh nizak, smešten na sredini dorzalne ivice. Prednja ivica zaobljena, zadnja iskošena. Od vrha ka zadnjoj ivici polaze četiri jasno izražena i tanka rebra, od kojih je najjače rebro koje se nalazi na uglu između zadnje i ventralne ivice. Malo slabije rebro se pruža od vrha ka sredini ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave
Sliv Resave zauzima područje između reke Velike Morave i obronaka Kučajsko-beljaničkih planina. Sliv i režim ove reke kontroliše se dvema hidrološkim stanicama: Manastir Manasija (slivno područje u iznosu od 388 km2) i Svilajnac (681 km2). Za potrebe analize režima voda reke Resave i uticaja padavina na formiranje oticaja sa njenog sliva preuzeti su podaci o padavinama sa meteorološke stanice Crni Vrh (1037 m nm) koji odslikava režim gornjeg dela sliva ove reke, i meteorološke stanice Smederevska ...Marina Mitrašinović, Vesna Ristić Vakanjac, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Dušan Polomčić. "Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave" in Zbornik radova XVI Srpski hidrogeološki simpozijum sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 2022., Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2022)
-
Karst aquifer impact on the formation of surface runoff: case study of the Resava River catchment, Serbia
Marina Mitrašinović, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Dušan Polomčić (2022)The paper compares the flow regimes of the Resava River at the gauging stations of the Manasija Monastery (upper course) and the town of Svilajnac (lower course). The hydrological analysis encompasses a multiyear period of monitoring (1982–2020). The water budget and baseflow index are assessed for the catchment areas monitored by the Svilajnac station (683 km2) and the Manasija Monastery station (358k m2), considering the overall monitoring period and characteristic years. The results indicate that the specific runoff in ...... assumption is sup- ported by the rainfall recorded in 2001 at the Crni Vrh weather station that covers the upper catchment and the Smederevska Palanka weather station that monitors the lower catchment. In 2001, the Crni Vrh weather station recorded 726.1 mm, which was 40.2 mm lower than the multiyear ...
... while the Smederevska Palanka weather station registered 760 mm, which is 111 mm higher than the multiyear average and 34 mm higher than at Crni Vrh. The above-mentioned weather stations were ref- erence stations for the calculation of water balance equation parameters. Given that these two stations ...
... n totals of thoe Resava catchment werc 570 mm in 1994 (dry year) and 902.4 mm in 2010 (wet year). On the other hand, the values observed at Crni Vrh were used as reference values for the catchment area monitored by the gauging station at the Manasija Monastery, for the multiyear period as well ...Marina Mitrašinović, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Dušan Polomčić. "Karst aquifer impact on the formation of surface runoff: case study of the Resava River catchment, Serbia" in National Conference with International Participation “GEOSCIENCES 2022”, Sofia : Bulgarian geological society (2022)
-
Tectonothermal evolution of an asymmetric extensional system: the Juhor Mts in Central Serbia (Northern Serbomacedonian massif)
Miloš Radonjić, Uroš Stojadinović, Elco Luijendijk, Dejan Radivojević, Željko Golubović, Nikola Vuković (2018)... квартарни седименти јужног обода Панонског басена. Јухор, заједно са осталим издигнутим пределима у Моравском рову, као што су Црни Врх, Мојсињске и Послонске планине, чине се‐ верни део Српско‐македонског масива. Српско‐македонски масив се одликује средње до високо метаморфисан ...
... of the southernmost Pannonian Basin. The Juhor Mts, together with other uplifted areas along the Morava river corridor, such as Crni Vrh, Mojsinjske Mts, Poslonske Mts, comprise part of northern Serbomacedonian Massif. The Serbomacedonian Massif is characterized by a medium ...Miloš Radonjić, Uroš Stojadinović, Elco Luijendijk, Dejan Radivojević, Željko Golubović, Nikola Vuković. "Tectonothermal evolution of an asymmetric extensional system: the Juhor Mts in Central Serbia (Northern Serbomacedonian massif)" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa
Остаци средњовековног града Јелеча на једном од врхова планине Рогозне (1262 m), по неким веровањима представљаju купу угашеног вулкана. Рогозна je позната по појавама скарновске Cu–Au минерализације, а трагови рударске активности и важних путева још од античких времена и даље постоје у непосредној околини. О томе сведочи и османски назив за Рогозну: Gümüş Dağ (Сребрна планина). Време изградње Јелеча је непознато. Постоје индиције да је постојао још у 6. веку, али се помиње први пут средином 12. века. Поуздан податак ...Marija Radisavljević, Danica Srećković Batoćanin, Vladan Vidosavljević, Irena Kajtez. "Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa" in Zbornik apstrakata, 212. 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022, Srpsko geološko društvo (2022)
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... podaci dnevnih padavina na KS Crni Vrh i Ćuprija za 2014. i 2015. godinu, čiji su podaci prikazani u tabelama 8-11. Tabela 8. Dnevne padavine (mm) za 2014. godinu za KS Crni Vrh (preuzeto sa: Ogimet.com) Dnevne padavine (mm) za 2014. godinu za KŠ Crni Vrh Dan I II III IV V VI VII VIII IX ...
... podaci formiranja snežnog pokrivača na KS Crni Vrh i Ćuprija za 2014. i 2015. godinu. Tabela 12. Dnevne snežne padavine (cm) za 2014. godinu za KS Crni Vrh (preuzeto sa: Ogimet.com) Dnevne snežne padavine (cm) za 2014. godinu za KS Crni Vrh Dan Januar Februar Mart April Oktobar Decembar ...
... 2010), dok je najviša kota Kučaja planinski vrh Velika Tresta i iznosi 1284 m.Pored karstnih izvora, masiv se odlikuje i većim brojem jama i pećina, vodopada i kanjona. Slika 4.2. 3D prikaz šire zone istraživanog terena sa glavnim planinskim vrhovima Istražni prostor obuhvata 5 opština: ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Groundwater gravitational circulation of Karst Veliko Vrelo and Malo Vrelo springs by isotope and the noble gas method: case study of the Beljanica Massif
Earth-Surface Processes, Geology, Pollution, Soil Science, Water Science and Technology, Environmental ChemistryLjiljana Vasić, Laszlo Palcsu, Huang Fen. "Groundwater gravitational circulation of Karst Veliko Vrelo and Malo Vrelo springs by isotope and the noble gas method: case study of the Beljanica Massif" in Environmental Earth Sciences, Springer Science and Business Media LLC (2019). https://doi.org/10.1007/s12665-019-8294-0
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... je fragment maksilarne kosti sa tri zuba (sl. 56). Zubi su robusni, široki i cilindrični, zaobljenih vrhova. Gledano okluzalno, vrhovi imaju mali greben u kom se spajaju fine brazde prisutne na vrhu zuba (Klembara et al. 2010). a) ...
... ovalnog oblika, jako stisnut u bazalnom delu, proksimalni kraj je sužen sa zaobljenim vrhom (sl. 54). Na poslednjoj trećini nazalnog nastavka uočava se blagi reljef. Sačuvano je 6 cilindričnih zuba zaobljenih vrhova. Labijalna strana maksile je glatka, margo orbitalis je prava, premaksilarni nastavci ...
... polovina kosti. Nazalni nastavak je slomljen približno na polovini, a nedostaje i vrh maksilarnog nastavka. Labijalna površina kosti je glatka bez ornamenata. Sačuvana su tri cilindrična, umereno robusna, zuba sa zaobljenim vrhovima na kojima su razvijene strije (Klembara 2014). STRATIGRAFSKO–GEOGRAFSKA ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... masiv ima oblik latiničnog slova S u dužini od 33 kilometra. Istaknuti vrhovi ove oblasti su: Vranji krš 1399 m, Crni vrh 1796 m, Odvraćenica 1674 m, Bojevo brdo 1748 m, Vlasovo 1725 m, Crvena glava 1721 m (Slika 4). Najviši vrh Golije je Jankov kamen, 1833 mnv. Golija je 2001. god. Uredbom Vlade ...
... i galenita. Piriton je konstatovan pod Oštrim Vrhom i na Juriji. Pojave olovocinkane rude su poznate na južnom delu Golije, oko Crnog Vrha, vezane su za granodioritsku intruziju. Javljaju se kao žice i impregnacije. Zona starih radova na Crnom Vrhu pruža se SI-JZ, oko 1,5 km. Šelit je konstatovan ...
... og varijeteta smrče (Picea abies (L), Karsten) na prelazu Biser voda - Crni vrh iznad Studeničke reke na visini oko 1500 mnv (Slika 13). Piramidalne smrče, kao što i samo ime kaže, piramidalnog su oblika, oštrog vrha sa granama koje zauzimaju oštar ugao prema stablu. Ovaj varijetet smrče zabeležen ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Određivanje zbijenosti starog komunalnog otpada
Bez obzira na savremene tretmane komunalnog otpada u svetu, u Srbiji je i dalje najčešći vid odlaganja na komunalne deponije, pa zbijanje otpada predstavlja jednu od ključnih faza formiranja deponije. Na ovaj način znatno se smanjuje zapremina otpada, ubrzava proces degradacije i produžava radni vek deponije. Zbog toga su geotehničke karakteristike komunalnog otpada prilikom zbijanja, veoma bitne kako u fazi projektovanja tako i u fazi izgradnje deponije i optimizacije prostora. Tu se pre svega misli na maksimalnu suvu zapreminsku ...Jovana Janković, Dragoslav Rakić, Irena Basarić Ikodinović, Tina Đurić. "Određivanje zbijenosti starog komunalnog otpada" in Konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, 16-18.06.2021., Beograd : Udruženje za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo (2021)
-
Оцена перспективности изворишта "Вић баре" за водоснабдевање Обреновца
... infiltracija reénih voda Sto pospeSuje i polozaj izvorista u meandru Save koja sa tri strane okruZuje ovo podru¢je. Zahvatanje podzemnih voda danas se vrSi sa 30 buSenih i dva bunara sa horizontalnim drenovima - jedan tipa "Ranney" i drugi izraden po tehnologiji "Preussag". U proteklom desetogodiSnjem periodu ...Бојан Хајдин, Душан Поломчић, Зоран Стевановић, Драгољуб Бајић, Катарина Хајдин. "Оцена перспективности изворишта "Вић баре" за водоснабдевање Обреновца" in XIV Српски симпозијум о хидрогеологији са међународним учешћем, Рударско-геолошки факултет, Београд (2012)
-
Optimizacija utovarno-transportnih sistema u funkciji planiranja površinskog kopa
Mirjana V. Banković (2018-07-13)Profitabilna eksploatacija sve složenijih ležišta je težak zadatak koji zavisi odtemeljnog procesa analize, planiranja i projektovanja rudnika. Izvodljiv strateškiplan mora da zadovoljava društvena, regulatorna, tehnološka, geometrijska iekonomska ograničenja. Kako bi se postigao osnovni cilj, odnosno profitabilnost iodrživost rudarskog projekta na duži period, neophodno je unapređenjematematičkih modela i informatičke podrške procesima planiranja i optimizacijekoji će omogućiti efikasnu realizaciju ovih ciljeva...tehnološki model, integralni model, planiranje, optimizacija,utovarno-transportni sistem, neto sadašnja vrednost projekta... Visina etaže Visoka (20+m) Visoka (20+m) 30% manja Selektivnost Slaba – otkopavanje od nožice ka vrhu etaže Dobra–otkopavanje selektivnih slojeva na etaži. Slaba – otkopavanje od nožice ka vrhu etaže Brzina kretanja Niska – oko 3 - 4 km/h Niska - oko 3 - 4 km/h Visoka - do 35 km/h Preglednost ...
... da budu različiti na vrhu i na dnu bloka) u odnosu na geometriju reza bagera i strukturnu geometriju ležišta, i imaju važan uticaj na procenu rezervi uglja u blokovima. (6) Gustina slojeva lignita (ρ(l)i ) i slojeva jalovine (ρ(w)j) koji su uključeni u blokove; i jalovine na vrhu (ρs(t)) i dnu (ρs(b)) ...
... duzina Clanaka lanéanika, mm Tehnicki kapacitet zavisi od stepena punjenja vedrica i stepena rastresitosti otkopavanog materijala, kada se otkopavanje vrsi s punim iskoriScenjem zapremina vedrica. Ovo iskoriS¢enje je kod visinskog rada oko 20% manje nego kod dubinskog. Na eksploatacioni kapacitet dodatno ...Mirjana V. Banković. "Optimizacija utovarno-transportnih sistema u funkciji planiranja površinskog kopa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-07-13)
-
Optimising in electrical energy consumption in mining plants
Snežana Aleksandrović, Vesna Damnjanović, Ilija Jeftenić. "Optimising in electrical energy consumption in mining plants" in 17th International Symposium INFOTEH-JAHORINA 2018, Istočno Sarajevo : Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu (2018)